Svjetska banka u danas objavljenom izvješću o zemljama razvoju na prostoru Europe i središnje Azije (ECA Economic Update), prognozira realni rast BDP-a u Hrvatskoj u 2024. godini po stopi od 3,5 posto.
Za 2025. godinu taj rast bi prema prognozi Svjetske banke trebao iznositi tri posto, a u 2026. godini 2,8 posto. U odnosu na projekciju iz lipnja, Svjetska banka poboljšala je
prognozu za Hrvatsku za ovu godinu za 0,5 postotnih bodova, za 2025. za
0,2 postotna boda, a za 2026. godinu za 0,1 postotni bod. "Očekuje se da će 2024. (hrvatsko, op. ur.) gospodarstvo rasti za 3,5
posto, uglavnom zahvaljujući snažnoj domaćoj potražnji. Iako će se u
2024. deficit države znatno povećati, očekuje se da će u sljedeće dvije
godine ukupna državna potrošnja ostati s ograničena, što bi, u
kombinaciji s trenutačnim gospodarskim rastom trebalo omogućiti postupnu
fiskalnu prilagodbu i kontinuirano smanjenje javnog duga", kaže se u
priopćenju Svjetske banke. Dodaje se da je u posljednje tri godine hrvatsko gospodarstvo raslo
brže od prosjeka EU-a te da je hrvatski BDP po stanovniku (prema
standardu kupovne moći) 2023. dosegnuo 76 posto prosjeka EU-a, u odnosu
na 67 posto 2019. godine. Kada je riječ o zemljama razvoju na prostoru Europe i središnje
Azije, Svjetska banka ocjenjuje da se gospodarski rast u toj regiji
stabilizira, nakon višestrukih kriza, ali na nižim razinama nego
početkom 2000-tih godina. Ove godine u regiji se ukupno očekuje umjeren rast od 3,3 posto u
odnosu na 3,5 posto u 2023., uz dodatno smanjenje na 2,6 posto u 2025.
godini. To je znatno slabije od prosječnog rasta od 5,1 posto u razdoblju od
2000. do 2009. godine i niže od rasta potrebnog da bi zemlje srednjeg
dohotka u regiji unutar jedne ili dvije generacije postigle svoj cilj i
dobile status zemalja visokog dohotka, kažu u Svjetskoj banci. Napominju da su zbog niže inflacije ove godine neke središnje banke
počele snižavati svoje kamatne stope, ali da prevladava oprez zbog
zabrinutosti oko kontinuiranih cjenovnih pritisaka. U izvješću se poziva na veliku reformu obrazovnih sustava u regiji,
osobito u visokom obrazovanju, kako bi se razvili ljudski resursi
potrebni za snažniji gospodarski rast i jačanje konvergencije sa
zemljama visokog dohotka.